Nema članaka u ovoj kategoriji. Ukoliko su ovdje prikazane potkategorije, one mogu sadržavati članke.
Potkategorije
Boris Ćavar
Boris Ćavar je naš dugogodišnji suradnik, novinar i fotoreporter honorarac u Večernjem listu od 1991. Radi za drugo regionalno izdanje Večernjaka za BiH, sa fotografijom. Suautor je nekoliko knjiga. Urednik dvije knjige iz Srijema. Autor tekstova i fotografija u još nekoliko knjiga iz Srijema i BiH. Suautor "Posavskog narodnog kalendara", godišnjaka za Hrvate iz Bosanske Posavine. Piše za godišnjak iz Hercegovine "Kršni Zavičaj" i još nekoliko časopisa. Od početka 2002. piše za www.garevac.com i nešto kasnije za www.siroki.info i www.posavkaonline.cjb.net . Surađuje sa još nekoliko web stranica. Ipak, Večernji list za BiH mu je matična novina. Posijetite i službene stranice našeg suradnika: www.bcavar.siroki.info
Nada Koturić
Gospođica Nada Koturić trenutno obnaša funkciju predstojnika Službe za odnose s javnošću pri Vladi Županije Posavske. Niz godina je bila dopisnik Večernjeg lista kao i našeg Garevačkog Internet Portala.
Zoran Matkić
Zoran Matkić novinar od samog početka postojanja GIP-a bio i njegov suradnik. Kao novinar dopisnik dugo je radio za zagrebački Vjesnik i radio Deutsche Welle. Trenutno radi kao novinar dopisnik radio Slobodna Europa-TV LIberty i Federalne novinske agencije (FENA). Njegovi novinski prilozi su prevođeni i objavljivani na Engleskom, Njemačkom i Španjolskom jeziku. Autor je i suradnik na dva dokumentarna filma Federalne televizije posvećenih stradalnicima Srebrenice.
Ostali dopisnici
Ipsum lorem Vestibulum Nam lacinia Curabitur euismod eu urna neque nibh. Donec elit Integer malesuada eros dolor Suspendisse id ornare tincidunt Morbi. Nisl libero ac fermentum vel sed laoreet justo tempus magna.
Anto Pranjkić
Naš suradnik ggospodin Anto Pranjkić piše o njegovim svakodnevnim razmišljanjima na određenu temu i doživljene svakodnevice ljudi kako u BiH tako i u svijetu. Budući da studira teologiju a književnik je s dugogodišnjim iskustvom ( objavio 14 zbirki pjesma i kratkih priča)", pokušat će intervjuima i kolumnama uprisutniti naše Posavljake, danas utjecajne znanstvene, kulturne radnike u BiH, a naravno i one koji nisu sa našega područja a naklonjeni su nam.
Nikola Šimić "Tonin"
Nikola Šimić Tonin, Busovljak, rođen 8. siječnja 1962. Crkvice - Zenica, BiH. Pjesnik, pripovjedač, putopisac, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu i eseist, pisac uđbenika, književni, kazališni, likovni kritičar i tekstopisac.
Čovjek koji je živio u 36 gradova od toga u 11 s kraćim periodima u mnogim europskim zemljama. Aktivno se služi njemačkim, ruskim i talijanskim jezikom, a sustavno radi na sebi, pobornikom je cijeloživotne naobrazbe, nastavljajući daljnje školovanje uz rad. Uz niz uglazbljenih pjesama, pjesme za djecu i klape, autorom je i svečane pjesma grada Knina. Spomenut je u knjigama: U spomen od Šibenika grada, Od Tuđmana do tuđina, Lica i obrasci, Između srži i margine, Prepoznavanje bitnoga, Ko je ko u bh. dijaspori, pisci i druge.
Potaknuo je objavljivanje rubrike Domoljubna poezija u listu Hrvatski vojnik, a jedan je i od osnivača HKDU (Hrvatske Kršćanske Demokratske Unije), u gradu Kninu. Dragovoljac je Domovinskoga rata i više puta je nagrađivan za pisana djela. Za GIP je počeo pisati koncem travnja 2014. godine i bit će stalni suradnik raspoložan za mnoge oblike kulturne i humanitarne suradnje.
Ružica Kopačević-Miličević
Mag. Ružica Kopačević-Miličević je majka troje djece. Rođena je 10. ožujka 1967. u Donjem Svilaju. Studij sociologije je završila na fakultetu političkih nauka i znanosti u Sarajevu. 13. travnja 1992. radi rata je napustila Sarajevo i otišla za Austriju u grad Bad Ischl, gdje još uvijek živi. Radi kao voditeljica ureda za integraciju. Isto tako je i voditeljica seminara i radionica za odrasle i omladinu na temu rasizma, multikulturalizma, diskriminacije, migracije i integracije.
Osnivač je i voditeljica platforme za međureligijski dijalog, na komunalnom nivou. Pisanjem se bavi od svoje osnovne škole. Do Domovinskog rata je isljučivo pisala poeziju, dok se zadnjih godina više preusmjerila na prozu. Osim pisanja, bavi se autodidaktičkim slikanjem-crtanjem i iza sebe ima dvadesetak samostalnih izložbi.
Našu dopisnicu zanimaju sve teme, koje su vezane za manjine, mehanizme manipulacije, neovisno dali dolaze od države, religijskih institucija, medija ili pojedinaca. Granica i život na granici, su ključne teme njenih razmišljanja! Kako u geografskom, tako u metafizičkom smislu i kontekstu.
Pejo Gašparević
GAŠPAREVIĆ, Pejo, novinar, rođen u Domaljevcu, 4. VII. 1961. diplomirao na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, radio je honorarno u Večernjim novinama i u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji HINA iz Zagreba kao dopisnik iz Sarajeva. Izvještavao je i za Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio. Osim novinarsko - reporterskih poslova bavi se i političkim analizama te povremeno objavljuje članke u više listova. Novinarske je članke objavljivao u sarajevskom Oslobođenju, zagrebačkom Večernjem listu i Danasu, te splitskoj Slobodnoj Dalmaciji.
Surađivao je povremeno s Glasom Amerike, te Slobodnom Europom i povremeno s Televizijom OBN u Sarajevu. Zatim je surađivao s BBC na hrvatskom jeziku objavljujući reportersko - analitičke uratke o novonastalim zbivanjima u BiH, te o odnosima BiH sa susjedima. Surađuje s mostarskim Dnevnim listom i sa Radio Deutsche Welle.
Sudjeluje u mnogim medijskim diskusijama, te okruglim stolovima i simpozijima iznoseći svoja promišljanja.
Važna mu je poruka nobelovca Ive Andrića: "Dokle god si živ, dužan si raditi za zavičaj".