Samo je jedan Garevac

Selo moje sve me tebi zove

Pet09202019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Kronologija domovinskog rata

Na prostoru Bosanske posavine, na području općina Bosanskog Broda, Bosanskog Šamca, Brčkog, Dervente, Gradačca, Modriče, Odžaka i Orašja, te na sjeverozapadnom dijelu općine Doboja, živjele su 1991. godine, neposredno pred posljednju srpsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu, 375.903 osobe, od kojih 134.452 Hrvata, 107.490 Muslimana, 104.804 Srba i 29.157 osoba ostalih nacionalnosti*).
 
MODRIČA

Godina popisa Ukupno Hrvati Muslimani Srbi Ostali
1971. 31'622 9'418 8'356 13'457 391
1981. 34'541 9'598 8'578 13'012 3'353
1991. 35'613 9'805 10'375 12'534 2'899
           

MODRIČA studenoga 1990.
Prema rezultatima prvih višestranačkih izbora na području općine Modriča ukupnu pobjedu odnosi Hrvatska demokratska zajednica.

Koncem 1991./početkom 1992.

Pripremne aktivnosti JNA za napad na općinu Modriču, a u sklopu sveopćeg napada na Bosansku posavinu, odvijale su se u dva pravca. Prvi se odvijao iz prvog dislociranog zapovjednog mjesta 17. korpusa JNA u selu Pelagićevu (općina Gradačac), pravcem Pelagićevo - Obudovac - Gornja Slatina - Miloševac. Drugi pravac je iz drugog dislociranog zapovjednog mjesta 17. korpusa JNA u selu Podnovlju (općina Doboj), jednim krakom preko sela Dugog Polja i Botajice, a drugim preko sela Vranjaka, Koprivne i Osiječana. Već koncem 1991. godine JNA je u općini Modriči među mještanima srpske nacionalnosti osnovala vojnu postrojbu na razini brigade, kojom je zapovijedao stožer aktivnih časnika JNA na čelu s potpukovnikom Radosavljevićem i bojnikom Milom Stankovićem. U svim selima modričke općine sa znatnijim udjelom srpskog življa JNA je, za sastav navedene brigade, osnovala postrojbe razine čete. Takve postrojbe su bile osnovane u selima Skugriću, Vranjaku, Koprivni, Miloševcu i samom gradu Modriči. Postrojbe iz Modriče i Miloševca činile su zajednički bataljun. Pored navedenog, JNA je u selu Miloševcu početkom 1992. godine ojačala lokalni vojni ustroj dovođenjem oklopnih postrojbi s tenkovima i višecjevnim bacačima raketa, te postrojbom za posebne namjene zvane Niški specijalci.

09.04.1992.
Krizni štab općine Modriča preustrojava se u HVO općine Modriča. Osnovana je 105. modrička brigada HVO-a.

11.04.1992.
Oružanom akcijom združenih srpskih snaga predvođenih pripadnicima JNA (zapovijeda Gavro Drninić) nasilno preuzimaju vlast i u potpunosti okupiraju grad Modriču. Ipak, makar su zauzeli vitalne objekte u gradu, pripadnici srpskih snaga se nenadano povlače u sela nastanjena srpskim življem.

travnja 1992.
Djeci srpske nacionalnosti iz sela Miloševca koja pohađaju osmogodišnju školu u selu Kladarima Gornjim roditelji zabranili daljnji odlazak u školu. Tu svoju odluku pravdaju navodnom ugroženošću i brigom za djecu.

03.05.1992.
Napad srpskih snaga na općinu Modriču otpočeo je u pet sati. Jakom topničkom vatrom napadnut je grad i sva sela nastanjena Hrvatima i Muslimanima. S lokaliteta Majne na grad je ispaljeno mnoštvo minobacačkih granata. Srpske snage smještene u selu Miloševcu otpočele jak topnički napad na selo Garevac, nastanjeno Hrvatima. Oko 5,30 sati napadaju i hrvatsko selo Riječane Donje iz pravca sela Riječana Gornjih i Skugrića Gornjih. Pripadnici srpskih snaga iskoristili su premoć u naoružanju te okupirali sela Dobrinju i Riječane Donje kao i veći dio grada Modriče.

05.05.1992.
Pripadnici srpskih snaga raspoređeni u selu Miloševcu izveli opći napad na područje sela Kladara Gornjih u kojem uglavnom žive Hrvati.

10.05.1992.
Združene srpske snage okupirale selo Kornicu (općina Bosanski Šamac) i nastavili napredovati prema području općine Modriče. Pri ovom napadu na modričku općinu u jedinicama združenih srpskih snaga sudjelovali su pripadnici tzv. Valjevskog korpusa JNA, pripadnici postrojbe zvane Beli orlovi (iz Srbije) i lokalne srpske postrojbe s područja općina Bosanskog Šamca i Modriče. Pripadnike postrojbe Beli orlovi predvodio je Crnogorac Marko Miočević (živio u Bajinoj Bašti u Srbiji). Oko 8,00 sati otpočeo je kombinirani topničko pješački napad srpskih snaga na hrvatska sela Kladare Gornje, Kladare Donje i Garevac.

27./28.06.1992.
Zbog žestokih dvomjesečnih napada srpskih snaga Hrvati modričkih sela Garevca, Kladara Donjih i Gornjih te Čardaka protjerani u pravcu općine i grada Odžaka, a potom i preko rijeke Save u Hrvatsku. Pripadnici srpskih snaga okupirali su dio modričke općine s desne strane rijeke Bosne. Pripadnici 105. brigade HVO-a, pred naletom nadmoćnijeg neprijatelja, povlači se na područje lijeve strane rijeke Bosne te nastavlja obranom slobodnih dijelova modričke općine: prostor sela Pećnika, Jakeša i Modričkog Luga.

09.07.1992
Nakon silovitog topničkog udara pripadnici srpskih snaga uspjeli zavladati čitavim prostorom općine Modriča.

Centar za prikupljanje dokumentacije (CPD)
Preuzeto s www.hic.hr

Mišo Perak

###BLANK###