Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Uto07072020

Last updateČet, 10 Svi 2040 12pm

Žena i razmišljanje

Koncert Matije Dedića u Saloči od zrcala

„Matija svira Arsena“ naslov je koncerta koji je povodom Dana zaljubljenih u Čitaonici Narodne knjižnice, 14. veljače, izveo hrvatski jazz glazbenik Matija Dedić uz Sebastijana Vukosavića koji je čitao Arsenove pjesme.
- Večerašnja večer u znaku Valentinova zamišljena je kao svojevrsni hommage čovjeku koji je napisao bezbroj stihove i skladao bezbroj skladbi, čovjeku koji je život pretakao u glazbu i stihove. Večer ćemo početi upravo stihovima i tako krenuti tragom naziva ove večeri „Sve te vodilo k meni“ – najavila je ispred Dubrovačkih knjižnica Matija Nenadić otkrivši kako je ova večer na neki način 'hommage na hommage' upravo zbog toga što je posveta Arsenu kao pjesniku, ali i kao ocu.

„Sve te vodilo k meni“, „Moja ljubavi“, „Ne daj se Ines“, „Dida moj“, „Kora Potočnik“, „Otkako te ne volim“, samo su neke od pjesama koje su se našla na repertoaru.
Često odlazim na događanja u dubrovačku knjižnicu. Do sada nisam imala prilike vidjeti ovoliko popunjen prostor, tražila se stolica više.
Red riječi najave su nas uvele u opus Arsenova stvaranja, a nakon čitanja stihova  je došao Matija. On plijeni svojom pojavom i karizmom, na šarmantan način je spomenuo svoje slavne roditelje, potom je sjeo za klavir i započeo prebirati po tipkama klavira a da pri tome nikada nije koristio a ni ti imao note.

matija dedic 900
Osvrnuo se na neka događanja iz svoga života, na vrlo suptilan način spominjući oca i majku.
Prostorija je bila popunjena zvukom klavira. Primijetila sam da smo u sebi svi pjevušili pjesme čiji su se tonovi blago širili prostorijom. Osobno su u meni  odzvanjale riječi Arsena koji je stvorio i pjevao te pjesme. Još nikada do sada nisam imala prilike čuti izvedbu u živo pjesama u izvedbi samo jednog instrumenta. Večeras nas je naprosto opčinio zvuk klavira, nije nedostajao niti jedan instrument. Matija ima posebnu energiju koju uspijeva pretočiti tipkama u vibracije koje do nas dopiru.
Tražila se izvedba više i kada je to učinio tražilo se još i tada je pitao što želimo slušati i po tome odsvirao. Napomenuo je da to nikad na koncertima ne pita ali da to sada prvi puta čini i jako se lijepo osjeća.
Nakon koncerta ljudi su mu prilazili i zahvaljivali na čaroliji koju je svima nama odaslao.
Vrlo skromno i diskretno nam je svima skrenuo pozornost na izdani nosač zvuka kojeg je snimio.

matija dedic 901

Slijedi intervju s Matija Dedić

- namjeravate li nastaviti suradnju sa Zoranom Predinom. A poslije dva zajednička albuma Tragovi u sjeti 1 i 2  a budući da je Predin s Kukuruzovićem napravio Zoran pjeva Arsena?

 Sa Zoranom i dalje vrlo rado nastupam i projekt koji imamo zasigurno će biti aktualan uvijek.

-  postaje li s vremenom lakše ili teže svirati Arsenove stvari unatoč vašem neponovljivom načinu?

Arsenova glazba zahtijeva vrlo ozbiljan pristup s moje strane na svakom koncertu. Naravno da nakon skoro 5 godina vrlo intenzivnog sviranja programa Matija svira Arsena same ideje postaju s vremenom sve nadahnutije i niti jedan koncert nije nikada isto odsviran.  Koliko je njegova glazba s jedne strane bazirana na strogoj formi i harmoniji isto tako je toliko lijepa da mi omogućava puno prostora za vlastite glazbene ideje i intervencije. Naravno da taj program zbog publike sviram u principu što jednostavnije za razliku od puno ostalih repertoara koje radim jer u ovom slučaju to publika od mene i očekuje na neki način . Puno više se okrećem klasičnom pristupu nego znanju koje posjedujem vezano uz jazz i glazbu 20-og stoljeća.

- od svih suradnji s poznatim međunarodnim umjetnicima (Larryjem Grenadierom, Antonijem Sanchezom, Jeffom Ballardom, Kendrickom Scottom, Chrissom Cheekom, Scottom Colleyem, Vicentom Archerom, Jonathanom Blakeom, Mattom Brewerom, Manuom Katchéom) koja vam je najdraža?

svi navedeni velikani bili su divni suradnici. Kako svirački pa tako i osobno prema meni tako da je teško izdvojiti neku suradnju.

- ima li razlike u suradnji s domaćim i stranim glazbenicima i koja je to razlika?

strani glazbenici uz najdužnije poštovanje domaćim , ipak sa sobom donose specifičnu energiju ako ništa drugo zbog toga što dolaze iz sredina u kojima jazz ima neusporedivo bolji status nego kod nas. Puno su više u mogućnosti svirati te konstantno imaju suradnje najbolji s najboljima iz cijelog svijeta. Time svime njihova kvaliteta i sam napredak u stvaranju glazbe u priličnoj je prednosti nad našom.

matija dedic 902

- nastupali ste i u zagrebačkom Jazz & Cabaret clubu Kontesa, hoćete li nastaviti s nastupima u tom klubu?

u klubu sam nedavno nastupio prvi puta zvanično pod svojim imenom i to tek u 3-oj sezoni rada kluba s obzirom na to da kao umjetnički ravnatelj za jazz program na meni je da priliku dajem drugima, pogotovo mladima. Ja sam ionako na glazbenoj sceni Zagreba 25 godina. S vremena na vrijeme vrlo rado zasviram kao gost nekom stranom sastavu..

- koliko ste do sada dobili Porina?
30

- relevantan ste promotor hrvatske kulture na međunarodnom planu i kakva je vaša suradnja s Ministarstvom kulture kroz sve ove godine?

imam vrlo lijepu suradnju s Ministarstvom pogotovo po pitanju međunarodne suradnje i na tome sam zahvalan.

- koji je vaš izvor inspiracije, da li je u današnjem svijetu umjetnost dovoljno snažan izvor i horizont u kojem možete pronalaziti ideje?

moja glavna inspiracija isključivo je vrhunski instrument jer je to osnovni preduvjet da od sebe tu večer ponudim svoj maksimum.

- dijete ste velikih umjetnika, da li ste se morali višestruko dokazivati kako bi društvo prihvatilo?

2002 godina i podatak da sam uvršten u polufinale jednog od najetabliranijih solo natjecanja u svijetu u sklopu Montreux jazz festivala skinulo je dobrim dijelom vječitu usporedbu s roditeljima vrhunskih karijera . Na ovim prostorima usporedbe i razni komentari prisutni su i dalje ali ja sam sada zbilja već u nekim godinama gdje me nesklonost ne može omesti u daljnjem stvaranju onog u što vjerujem.

- što ste baštinili od oca i majke, vrhunskih umjetnika?

od oca seriozan pristup poslu a od majke blagost vedrinu i otvorenost.

matija dedic 903

 -činjenica je da mnogi vrhunski jazzeri Bacha obožavaju i da mu se često kroz povijest suvremenog jazza vraćaju u vidu inspiracije ili novim obradama, kakav je vaš osvrt na tu činjenicu?

Bach je bio i improvizator i zato ga zovemo prvim jazzerom. Takvim genijem opsjednuti smo svi. Moj prijatelj virtuoz iz Rijeke gitarist Darko Jurković također smo na neki naš način snimili Bachova dijela te nekoliko puta godišnje taj program i izvodimo koncertno.

 -klasično školovani pijanisti najčešće se nisu u stanju "prebaciti" na jazz dok jazz pijanisti sviraju klasična ozbiljna djela, koje je vaše tumačenje te inverzije?

kod dobrog dijela klasičara postoji otpor prema jazzu te su ukalupljeni i nažalost zakinuti za ljepotu koju u glazbi donosi i dati nešto svoje. S druge strani svi mi prebjegli klasičari u jazz i dalje volimo cijenimo i crpimo ideje iz klasične glazbe.

- tko vam je od glazbenika bio najveća inspiracija i da li vas je suradnja s nekima podigla na neku novu kreativnu razinu?

Keith Jarrett

- na mladima svijet ostaje, što od glazbe sluša vaša kćer Lu?

Lu je završila nižu muzičku školu ali nažalost nije se odlučila za srednju. Genetika joj je puno dala i vrlo lijepo pjeva. Niti njoj sigurno nije lako zbog obiteljskog bremena odlučiti se da glazba bude njezin životni odabir ali nikada se ne zna. Sluša stranu komercijalnu glazbu a voli i neke domaće repere.

Stranica našeg vrhunskog glazbenika gdje možemo pratiti njegov rad je:
www.matijadedic.com

Autor : Lily Laum
15.02.2020.