Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Sri11202019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

NEURODERMITIS I ATOPIJSKI DERMATITIS

velimir_c
Neurodermitis predstavlja alergijsko/upalno kronicno oboljenje kože. Obicno mu predstoji atopijski dermatitis, oboljenje koje se javlja izmedu 3 i 6 mjeseca života i vecinom iscezava poslije druge ili trece godine života. Medutim, u nekim slucajevima atopijski dermatitis recidivira tokom više godina ili se pojavi tek pri kraju dojenacke dobi, u doba djetinjstva ili u odrasloj dobi. U ovom slucaju se radi o juvenilnom tipu atopijskog dermatitisa koji se cesto naziva i neurodermitis (lichen simplex cronicus, neurodermatitis, pruridermatitis allergica cronica).

Kalkulira se da u nastanku ovih oboljenja znacajnu ulogu imaju nutritivni alergeni (alergeni iz hrane; mnogi znanstvenici, medutim, upozoravaju na mogucu povezanost ovih oboljenja sa sve vecom prisutnošcu genetski modificiranih namirnica u našoj prehrani), alergeni iz okoline te emotivni cimbenici kao i nagle promjene u mikroklimi.

Krace etiološko razmatranje

Uzroci nastanka atopijskog dermatitisa nisu u potpunosti razjašnjeni, a cesto se prvi simptomi bolesti pojave s dodatkom neke nove hrane u jelovniku dojenceta (kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, narance, rajcica…). Medutim, u vecine bolesnika teško je dokazati ulogu nutritivnih alergena u nastanku ove bolesti, ali se može dogoditi pogoršanje postojeceg dermatitisa kod pojedinih bolesnika poslije ingestije "sumnjive" hrane (hipersenzibilna reakcija). Mnogi znanstvenici, medutim, upozoravaju na mogucu povezanost ovih oboljenja sa sve vecom prisutnošcu genetski modificiranih namirnica u našoj prehrani.
U nastanku juvenilnog tipa atopijskog dermatitisa (neurodermatitis), alergeni okoline (inhalacijski i kontakni alergeni, razni iritansi i traume) izgleda da su važniji nego alergeni iz hrane i obicno se prvi simptomi javljaju kad se dijete primjerice pocne igrati na vunenom prostiracu, sa kucnim ljubimcima ili na travi. Nepoznat je put unosa alergena u ovom slucaju (inhalacija, dodir/preko kože). Isto tako kao uzroci njegova nastanka se napominju emotivni stress, nagle promjene mikroklime (vlažnost zraka, temperatura, zagadjenost zraka), a ne treba zaboraviti i genetsku predispoziciju (obiteljska anmneza na astmu, alergijski rinitis, atopijski dermatitis). Odredeni deodoranti kao i deterdženti i omekšivaci za odjecu mogu imati odredenih utjecaja, iako je za njih više vezana pojava tkz. kontaktnog dermatitisa.

Klinicke manifestacije bolesti

Glavni simptom neurodermitisa je intenzivni svrbež koji može biti toliko naporan da ometa san. Kožne promjene su u vidu suvih, lišajnih pigmentiranih (tamnim) ploca, zadebljale. Najcešca lokalizacija ovih promjena je na pregibnim površinama (antekubitalne i poplitealne jame, vrat, perigenitalni predio), mada se mogu pojaviti i na svim drugim dijelovima kože. Tradicionalno objašnjenje koje se daje za neurodermitis jeste da on predstavlja ciklus koji se stalno obnavlja kao posljedica cešanja-svrbeža. U dugotrajnim, lišajnim, zadebljalim kožnim promjenama su otkrivena hipertrofisana živcana vlakna.
Kao i kod neurodermitisa u slucaju atopijskog dermatitisa svrbež može biti izuzetno jak i dugotrajan, a rasporedenost kožnih promjena je karakteristicna i zahvata lice, vrat i gornji dio trupa (“kaluderska kapuljaca”), a u daljnjem tijeku dolazi do zahvacenosti lakata i koljena. Kod dojencadi kožne promjene se obicno kao prvo javljaju na obrazima i cesto su vezikularnog i eksudativnog tipa. Kod starije djece i odraslih, kožne promjene su suve i lišajne kao u slucaju neurodermitisa.

Lijecenje i prevencija neurodermitisa i atopijskog dermatitisa

Na prvom mjestu su preventivne mjere, medu kojima je i odstranjnje odredenog alergena koji dovodi do egzacerbacije dermatitisa, ukoliko je on poznat. Ako uzrocni alergen spada u grupu tkz. univerzalnih alergena (kucna prašina, plijesni, pelud) ponekad specificna hiposenzibilizacija može biti od koristi.
Bolesnik treba da nosi laganu pamucnu odjecu, a ne vunenu (vuna neki put može biti uzrocni alergen) ili sinteticku koja izaziva znojenje. Radi izbjegavanja suvoce kože, pranje tijela se mora svesti na nužnu mjeru i treba upotrebljavati samo one sapune koji ne odmašcuju previše kožu. Osim toga, ukoliko se radi o malim pacijentima (djeci), neophodno je redovno podrezivanje noktiju, jer se zbog svrbeža neprestano cešu i uzrokuju nove ekskorijacije koje neki put se mogu i sekundarno inficirati (u slucaju sekundarne bakterijskih infekcija neophodna je uporaba antibiotskih krema/masti). U slucaju kožnih svrbežnih promjena na udovima, korisno je te promjene tijekom noci zaštititi zavojima.
Treba izbjegavati temperaturne promjene i izlaganje stressu, što može biti od koristi da bi se svele na minimum nenormalne kožno-vaskularne i reakcije kože na znoj.

U rijetkim slucajevima, apsolutno uzdržavanje od stimulansa, kao što je, npr. kofein (ima ga u kavi i bezalkoholnim picima tipa "cola"), može doci do znatnog poboljšanja pracenog skoro potpunim izljecenjem. Boravak u mjestima sa ujednacenom klimom i vecom nadmorskom visinom može, isto tako, biti od pomoci.
Za ublažavanje svrbeža mogu biti od koristi i vlažni, hladni oblozi od fiziološke otopine ili otopina bikarbonata.
U težim slucajevima, neki put treba pribjeci uporabi kortikosteroida (antiupalni/antialergijski/antipruriginozni ucinak), bilo lokalno (u vidu krema i masti), bilo peroralno (u težim slucajevima egzacerbacija ili opsežnih kožnih promjena). Neki put, dobri rezultati se postižu kombinacijom kortizonskih krema/masti i biljnih ulja.
U slucaju jakog svrbeža djeca su izrazito nemirna i razdražljiva, te se u tu svrhu daju, sa dosta efikasnosti, anthistaminici koji imaju i blagi umirujuci ucinak. Obicno se daju uvece, prije spavanja, kada se svrbež obicno pojacava.
U posljednje vrijeme su se pojavile klinicke studije koje govore o uspješnosti lijecenja neurodermatitisa, poglavito u djecijoj dobi, putem homeopatije.

U vecem broju slucajeva atopijski dermatitis djecije dobi išcezne do kraja trece ili cetvrte godine života, a dobrom njegom i lokalnim lijecenjem kožnih promjena cak i ranije, a osobito ako se otkrije i odstrani uzrocni alergen. U slucaju juvenilnog dermatitisa (neurodermitisa) kožne promjene mogu biti dugotrajne, te perzistirati ili recidivirati i do puberteta, pa i kasnije, usprkos lijecenju.
U svakom slucaju radi otkrivanja eventualnih alergena koji bi mogli biti uzrocni agensi u nastajanju ovih tipova dermatitisa, neophodno je naciniti jednu detaljnu dermatološku/alergološku obrade, po mogucnosti kod kožnog lijecnika (dermatovenerologa), koji ce poslije detaljne obrade propisati i adekvatan tretman.