Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Uto12102019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Meditacije sestre Augustine

Milanski edikt

milanski edikt

Dragi čitatelji, nije suvišno  znati, što je Milanski edikt? Kakva je to uredba ? Pokušat ću u što kraćim crtama sažeti pojam i reći, Milanski edikt je uredba koju su 313. god. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, koji je u to vrijeme bio i tetrarh Zapada, a Licinije, tetrarh istoka.

Dakle, tom uredbom je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, koje je zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.

Iz nama, davne povijesti je poznato da su u ranom četvrtom stoljeću kršćani  ponovno bili strašno progonjeni. Car Dioklecijan zajedno sa Galerijem naredili su 303. godine u povijesti „veliki progon“.

Pokušali su povratiti jedinstvo carstvu, kojemu je prijetnja bila nezaustavljivo širenje kršćanstva. Naredili su rušenje kršćanskih crkava, spaljivanje svetih knjiga, kao i primjeraka Biblije. Predstavnike crkvenih vlasti slali su  u smrt. Zabranili su kršćanima obavljanje javnih službi oduzimajući im građanska prava. Pod prijetnjom smrti prisiljavali ih činiti žrtve drugim božanstvima i još puno toga što nije bilo dostojno čovjeka.  A o Milanskom ediktu se u svijetu raspravljalo, raspravlja se i raspravljat će se još dugi niz godina. A evo što je o Milanskom ediktu rekao i naš poznati teolog mons dr. Juraj Kolarić, povodom 1700. obljetnice Milanskog edikta u župi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu u predavanju na temu "Milanski edikt kao novo razdoblje europskog interkonfesionalizma".

Nazočila sam predavanju i bilo mi je milo i vrlo zanimljivo  slušati monsinjora Kolarića koji  je govorio o važnosti Milanskog edikta te istaknuo pri tom da je Dubrovnik bio prvi grad u tom dijelu Europe koji je započeo proslavu tog važnog događaja, kojim je car Konstantin dao kršćanima slobodu odnosno izjednačio u velikom rimskom carstvu poganstvo s kršćanstvom te je kršćanstvo moglo početi svoje djelovanje i doći na veliku svjetsku pozornicu. Ustvrdio je prof. dr. Kolarić, da je Milanski edikt - edikt tolerancije, a pojasnio je ispravna shvaćanja tolerancije i vjerske slobode. Naglasio je kako unatoč tome što mnogi žele pokazati pogrešne slike o Hrvatima, mi svojim djelima pokazujemo da smo tolerantan narod te potkrijepio to brojnim argumentima.

Prof. Kolarić između ostaloga, posvijestio je da je vjerska sloboda javno ispovijedanje svoje vjere tako da se drugome ne nanosi šteta, te da je ona povezana sa slobodom istine, koja je po dokumentima Katoličke Crkve uvijek iznad vjerske slobode. Na kraju je upozorio kako ulaskom Hrvatske u Europsku uniju moramo biti svjesni da ćemo se morati suprotstaviti Europi koja je zaboravila kršćanske korijene, Europi u kojoj vlada neoliberalizam, koji potkopava ono što Katolička Crkva naučava.

Ukazao je na kraju da Hrvatska koja se nalazi na razmeđu između istočnog i zapadnog svijeta, svojim načinom života, povijesnim iskustvom i kršćanskim djelovanjem može mnogo toga donijeti zapadnom svijetu te biti most prema istoku. „Upravo to možemo činiti svojim vrijednostima jer smo na ovim prostorima sačuvali svoj nacionalni identitet, a još više svoju vjeru i katoličanstvo, a da nikoga nismo povrijedili. Ono što je Papa Pavao VI rekao da je Katolička Crkva u Hrvatskoj jedan veliki most koji spaja istok i zapad, dva velika svijeta, a to je poruka i ove 1700. obljetnice Milanskog edikta; “ poručio je  i nama mons. Kolarić.

Stoga ovaj prilog zaključujem riječima; „ Crkva je kroz povijest progonjena, baš kao i danas. Ali Crkva je utemeljena na stijeni, stoga ni vrata paklena ju neće nadvladati. A mi vjernici, crkva u malom i velikom broju budimo spremni sići s propovjedaonice i bosi hoditi s narodom. Budimo kršćani i znajmo suosjećati i u najslabijima, u Crkvi prepoznati Krista.

Za GIP piše sestra Augustina Barišić, Klanjateljica Krvi Kristove