Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Sri11132019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Bosna i Hercegovina meta pojačanih geopolitičkih ambicija u 2016.

Geopolitička previranja dominirat će u Bosni i Hercegovini i na Balkanu tijekom nastupajuće 2016. godine. Više lokalnih i globalnih znakova nagovještava oštru geopolitičku utakmicu na Balkanu Gospodnje 2016.pejo gasparevic vijesti ba

Piše: Pejo Gašparević

U ovom analitičkom uratku usredotočit ćemo se na neke od njih koji svojom upečatljivošću daju za pravo procjeni kako će u ovoj godini Bosna i Hercegovina i Balkan biti meta pojačanih geopolitičkih stremljenja.

Nedavno uhićenje na sarajevskom području 11 osoba osumnjičenih za planiranje  terorističkog napada u Sarajevu prilikom dočeka Nove godine kako bi se usmrtilo što više ljudi treba tretirati kao uspjeh sigurnosnih službi koje su spriječile masakr. No, znakovito je obrazloženje tužitelja koji su izvijestili kako su pronađeni dokazi o povezanosti uhićene sarajevske skupine „sa strukturalama“  ISIL-a  (Islamske države Iraka i Levanta).
 
Drukčije rečeno, uhićena sarajevska skupina je funkcionirala kao ogranaka ISIL-a u BiH, koji bi svojim terorističkim akcijama i sijanjem masovne smrti trebao utirati put instaliranju kalifata  u Bosni i Hercegovini. Zapravo, to je više no očit dokaz kako se nama pod nosom  odvija regrutiranje pristaša ISIL-a, ali koji ne bi odlazili izvan BiH nego bi „radove“ izvodili u njoj gurajući Bosnu i Hercegovinu u geopolitičke ralje kalifata.

To je antizapadnjačka ambicija koja prkosi pozicioniranju Bosne i Hercegovine u Zapadnu geopolitičku hemisferu. Premda može zvučati paradoksalno ipak treba reći kako se kalifatske ambicije u BiH i na Balkanu podudaraju  sa ruskim geopolitičkim strepljenjima na Balkanu - i jedni i drugi prakticiraju antizapadnjački naboj.  

Tko će jamčiti, primjerice, da u zamršenom geopolitičkom metežu,  rusonostalgičari i kalifatonostalgičari na Balkanu neće sklopiti makar i prešutni savez kako bi otupili plan geopolitičkog svrstavanja  BiH i cijelog Balkana u euroatlanske geopolitičke sfere?

Takvim upitom ne želi se sugerirati tvrdnja kako je na pomolu savez balkanskih rusonostalgičara i kalifatista, ali isto tako, hipotetički govoreći, ne želi se niti isključiti takva mogućnost. Ratne i geopolitičke zavrzlame su tvornice za proizvodnju paradoksa.
 
Sagledavajući širu sliku  geopolitičkih vjetrova koji pušu u smjeru Balkana treba dijagnosticirati važnost Sporazuma o vojno-financijskoj suradnji, što su ga krajem prosinca prošle godine potpisali Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Turske, i Implementacijski protokol u vezi međusobne financijske pomoći.

Ovim Sporazumom i Implementacijskim protokolom Turska je, kako je priopćilo Ministarstvo obrane BiH, odobrila pomoć za 2015. godinu i iznosu 3.300.000 turskih lira (u protuvrijednosti američkog dolara) za nabavu roba i usluga u kompanijama namjenske industrije Republike Turske radi opremanja i modernizacije kapaciteta Oružanih snaga(OS) BiH.

Dio sredstava koristit će se za troškove obuke i kurseve pripadnika OS BiH u Republici Turskoj. Površnim gledanjem moglo bi se reći kako se ne radi ni o kakvim impozantnim sredstvima.

No važnost ovog Sporazuma i Implementacijskog protokola i okolnosti u kojima je on sklopljen nadilazi vrednovanje, narodski rečeno, samo u šoldima.

Treba primijetiti kako je riječ o Sporazumu usredotočenom na vojnu suradnju BiH i Turske, a ta činjenica povećava njegove dimenzije. Turska je članica NATO-a i iz tog horizonta njena vojna suradnja sa Bosnom i Hercegovinom može značiti ubrzavanje uključivanja BiH u NATO-savez kako bi se odagnali otpori vodstva Republike Srpske (RS) koje slijedi Srbijansko odbijanje uključivanje u NATO.  

Na taj način Srbija i RS prakticiraju upute iz Rusije koja ne želi balkanske pravoslavce vidjeti u toj vojnoj organizaciji. Takva škola mišljenja, to jest Tursko ubrzavanje BiH za članstvo u NATO-u nasuprot Ruskim pretenzijama, svoje uporište može pronaći i pogoršavanju odnosa između Turske i Rusije nakon što je Turska vojska nedavno na granici sa Sirijom srušila Ruski vojni zrakoplov.

Takva interpretacija sugerira kako se rusko-turski konflikt, zbog rušenja Ruskog vojnog zrakoplova, sada prenosi i na balkansko područje.

No, to je tek dio mogućih objašnjenja vojne suradnje BiH i Turske. Zapravo, postavlja se pitanje: zašto BiH sklapa Sporazum o vojno-financijskoj suradnji upravo sa Turskom?

Nije li takav Sporazum mogla sklopiti i sa nekom drugom državom članicom NATO-a? Odgovor je sljedeći: u politici sve ima svoju svrhu. Uzimajući u obzir  nacionalno-vjersku strukturu BiH, u kojoj među Bošnjacima egzistiraju snažni osjećaji prema Turskoj, vojnu suradnju BiH i Turske može se iščitavati i kao pomoć u zaustavljanju ukoronjivanja ekstremističkih pojava koje nisu komplementarne islamu u BiH.

Bošnjačko ne prihvaćanje ekstremizma očituje se u kolokvijalnoj uzrečici:“ne trebaju nam bradonje“.
 
Pomoć Turske u obuzdavanju „bradonja“ izvire i iz njenog članstva u NATO-u.  Ali, time se ne iscrpljuje angažman Turske. U aktualnom ratnom kaosu u Siriji uloga Turske je ambivalentna: s jedne strane ona (kao članica NATO-a) pokušava, neki bi rekli  pozira, odigrati rolu slamanja ISIL-a, a s druge strane upravo se Turskoj zamjera da uz njeno posredovanje ISIL prodaje velike količine nafte i tako namiče financijska sredstva za kalifatske pohode koji u konačnici atakiraju i na europski kontinent.

Takva ambivalentnost Turske stavlja je u poziciju da, unatoč članstvu u NATO-u, ona razvija i svoju nesklonost prema Zapadu posebice prema Europskoj uniji(EU) s kojom već desetljećima vodi diplomatsku bitku o svojem  (ne)članstvu u EU.  

Vojnom suradnjom sa nekom od balkanskih zemalja, u ovom slučaju sa BiH, Turska sebe dovodi u poziciju širenja svojeg utjecaja na europskom području. To je komplicirana situacija koju jedni mogu shvatiti kao udjeljivanje geopolitičkog honorara Turskoj na Balkanu zbog njenog članstva u NATO-u, a drugi bi mogli tumačiti i kao porast Turskih ambicija za uspostavom svoje interesne sfere na Balkanu uprkos Europi.

Globalna vrenja skreću pozornost na interkontinentalnu  geopolitičku vrijednost Balkana. U nedavnoj analizi pod naslovom „Gdje će se Amerika iduće boriti je jako predvidljivo“, američki vojni strateg Daniel Sukman, je između ostalog, iznio i ovakvu procjenu: „Ukoliko je novija povijest prognoza budućnosti, onda će se iduća velika vojna operacija vjerojatno voditi ili na Bliskom istoku ili na Balkanu.“

Geopolitički nedovoljno osviještena birokracija Europske unije će tijekom 2016. godine biti na kušnji upravo zbog Balkana. Aktualni deficit geopolitičkog osmišljavanja budućnosti Europske unije je produkt odsustva  duhovno-religijskog ideala.

Pejo Gašparević
1.siječnja 2016.