Garevački Internet portal ®

Informacije za sve generacije!

Sri12112019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Kakva je sudbina Daytonskog sporazuma nakon pobjede D. Trumpa?

Hoće li novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump uspjeti osnažiti poljuljani utjecaj Amerike na Balkanu? Kakva će biti sudbina Daytonskog sporazuma u sljedećem četverogodišnjem Trumpovom predsjedničkom mandatu? Takva pitanja izranjaju iz Trumpova obećanja u svojem prvom govoru nakon izborne pobjede kako će Amerikanci "ponovno pokazati svoj potencijal."

Piše: Pejo Gašparević

"Svijetu poručujem da je Amerika prva, ali gradit ćemo odlične odnose i surađivat sa svim zemljama koje su voljne slagati se s nama," rekao je Trump. Ova rečenica na poseban način odjekuje programatski za njegov predstojeći četverogodišnji predsjednički mandat, te zavrjeđuje da se dodatno zaroni u njeno značenje. Primjetno je kako Trump najavljuje  Američku "gradnju odličnih odnosa" diljem svijeta a ne njihovo rušenje, te "suradnju" diljem kugle zemaljske.

Takvim pristupom novoizabrani američki predsjednik Trump ponudio je svoje novo lice koje je obećavajuće za razliku od predizborne kampanje u kojoj su mu se znale "omaknuti" riječi koje su sijale sumnju u njegove namjere pa čak i strah za budućnost svijeta.

Po svoj prilici, Donald Trump projekt onih pozadinskih i planetarno moćnih  snaga koje žele promjene u svijetu zahvaćenog sve većim brojem ratnih požara i sve neizvjesnijom budućnošću te mu je u predizbornoj kampanji  projicirana populistička retorika kako bi privukao što više glasača  radi osvajanja predsjedničkog mandata. Theodore Roosevelt bi rekao: "Ako vam se čini da se u politici nešto dogodilo slučajno, budite sigurni da je to već negdje ranije dogovoreno."

Trumpova poruka svijetu kojom najavljuje nove Američke odnose i suradnju  daje nadu kako  bi se na tom novom radaru službenog Washingtona mogao naći i nestabilni Balkan. Takva nadanja dodatno su potkrijepljena  Trumpovim  istupima na predizbornim skupovima u kojima se okomio na   "baštinu" političkog  establišmenta njegove protukandidatkinje Hillary Clinton i muža joj i bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.

izbori amerika900

"Politički establišment koji nas pokušava zaustaviti ista je grupa ljudi koja je odgovorna za naše katastrofalne trgovinske sporazume, masovne ilegalne imigracije i ekonomske i vanjske politike koje su iscijedile našu zemlju na suho," istaknuo je Trump žestoko kritizirajući bračni par Clinton i njihov politički establišment.  

Treba primijetiti kako je Trump govoreći o produktima  establišmenta Clintonovih koji su, po njemu, sada teret Amerikancima spomenuo i američke "vanjske politike."

Zapravo, upiranjem prsta u "vanjske politike," koje opterećuju Amerikance, potencijalno se cilja i na Daytonski sporazum kojeg je producirala administracija Billa Clintona, kojim jeste zaustavljen rat u BiH ali je ustoličen njen  nepravedni dvoentitetski ustroj u kojem su Hrvati ostali bez  institucionalne zaštite.  

Preciznije ambicije o eventualnim izmjenama "vanjskih politika" koje je iza sebe ostavio establišment Clintonovih, moći će se iščitavati iz Trumpovog odabira suradnika i savjetnika za vanjsku politiku. Profili tih dužnosnika  pružat će informacije o vanjskopolitičkom smjeru Trumpovog predsjednikovanja.

Tada bi moglo biti jasnije  koje će mjesto zauzimati  Balkan i Bosna i Hercegovina na ljestvici Američkih geopolitičkih prioriteta pod ravnanjem novog šefa Bijele kuće Trumpa.

Hoće li Trump glede Balkana i BiH biti ambiciozniji od svojeg prethodnika Baracka Obame?

 Nakon raspada bivše Jugoslavije Obama je prvi američki predsjednik koji nije posjetio niti jednu novonastalu zemlju na tom prostoru, što govori o Američkom geopolitčkom oklijevanju na Balkanu.

Na takav Američki defanzivni geopolitički gard glede  Balkana,  Rusija i Turska su, svaka iz svojih razloga, odgovorili geopolitičkom ofanzivom na području jugoistočne Europe. Tijekom osmogodišnjeg Obaminog predsjednikovanja Amerikom,  na čelu Rusije su se na dužnostima predsjednika države i premijera međusobno rotirali Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev i tom su razdoblju  šest puta posjetili područje bivše Jugoslavije.  Putin ili  Medvedev su tri puta boravili u Srbiji (2014.,  2011. i 2009.) a tri puta, što je posebice znakovito, u zemlji članici NATO-a  Sloveniji (2016., 2015. i 2011.) koja članica NATO-a i EU-a.

Aktualni predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan na toj ili na dužnosti Turskog premijera u proteklih je osam godina pet puta posjećivao zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. On je po dva puta boravio u  BiH  (2015. i 2012.) i na Kosovu (2013. i 2010.) te jednom  u Makedoniji (2011.).

Ova inventura ilustrira  geopolitički dinamizam Rusije i Turske  čiji su državni čelnici čak jedanaest puta posjetili prostor bivše Jugoslavije  za osmogodišnje vladavine Američkog predsjednik Obame koji niti jednom nije kročio na to područje.

Dana 9. studenog Gospodnje 2016., kada je obznanjena Trumpova izborna pobjeda za predsjednika još uvijek vodeće političko-vojne sile, počelo je razdoblje navikavanja svijeta na Trumpovu  kompliciranu osobnost ali i njegovo navikavanje na zamršenost epohe.

Pejo Gašparević
10. studenog 2016.